Odjel za obrazovanje i znanost

objavljeno 24. rujna 2018. | zadnja promjena 10. listopada 2018.

Odjel za obrazovanje i znanost u okviru djelokruga svoga rada obavlja sljedeće poslove:

  • obavlja upravne i stručne poslove vezane uz provođenje zakona i drugih propisa iz područja predškolskoga odgoja, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja te visokoga obrazovanja, znanstveno-istraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničke informacije i komunikacije
  • izrađuje stručne podloge¸ za pripremu prednacrta, nacrta i prijedloga strategija, zakona i provedbenih propisa iz područja odgoja i obrazovanja, i ostalih akata vezanih uz odgoj i obrazovanje, znanstveno-istraživačku djelatnost i mjere poticanja tehnologijskog razvoja i inovacija;
  • obavlja nostrifikaciju i ekvivalenciju obrazovnih isprava stečenih u inozemstvu;
  • obavlja poslove vezane uz planiranje potrebnih sredstava u proračunu za sustav odgoja i obrazovanja te visokoga obrazovanja, znanstveno-istraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničke informacije i komunikacije, te izradu podloga za donošenje odluka o financiranju istih;
  • prati popunu radnih mjesta u javnim odgojno-obrazovnim ustanovama u Kantonu;
  • prati i analizira stanje i predlaže mjere za unaprjeđenje stanja u sustavu odgoja i obrazovanja te znanstveno-istraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničke informacije i komunikacije;
  • brine se o izvršavanju zakona i drugih propisa u sustavu odgoja i obrazovanja te znanstveno-istraživačke djelatnosti i znanstveno-tehničke informacije i komunikacije;
  • uspostavlja, održava i razvija sustav osiguranja kvalitete rada ustanova u području odgoja i obrazovanja u Kantonu;
  • provodi upravni postupak odobravanja udžbenika i pripadajućih dopunskih nastavnih sredstava;
  • organizira polaganje stručnih ispita za odgojitelje u predškolskim ustanovama, nastavnike u osnovnim i srednjim školama, te vodi evidenciju i dokumentaciju o obavljenim stručnim ispitima;
  • obavlja stručne poslove praćenja, nadzora, razvoja, održavanja i nadogradnje informacijskih sustava koji pružaju podršku odgojno obrazovnim ustanovama;
  • obavlja poslove praćenja i nadzora ostvarenja ciljeva i sastavnica nastavnih planova i programa, kurikuluma i školskog kurikuluma, sudjeluje u izradi nastavnih planova i programa i kurikuluma za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje;
  • obavlja upravne i stručne poslove vezane za praćenje javnih potreba u tehničkoj kulturi, obavlja poslove vezane uz sufinanciranje izvaninstitucionalnih projekata i programa udruga koje djeluju u području odgoja i obrazovanja;
  • prati, analizira i predlaže mjere za unaprjeđenje odgoja i obrazovanja darovite djece i djece s poteškoćama u razvoju;
  • surađuje s nadležnim ustanovama na izradi i razvoju prijedloga zakonskih i drugih propisa te izradi analiza i prijedloga javnih politika kojima se uređuje i unaprjeđuje sustav odgoja i obrazovanja te sustav visokog obrazovanja i znanstveno istraživačke djelatnosti;
  • prati i analizira provedbu upisa studenata, uspješnost procesa visokog obrazovanja, angažman nastavnika i ostalih djelatnika visokoškolskih ustanova, s posebnim obzirom na zakonom propisane uvjete;
  • priprema i predlaže izvješća o uvjetima za početak rada visokoškolskih ustanova;
  • priprema izvješća o vrednovanju visokoškolskih ustanova i studijskih programa;
  • obavlja poslove vođenja registara  i evidencija odgojno obrazovnih ustanova, registra studijskih programa, te drugih registara i evidencija i provedbu analiza za potrebe Ministarstva;
  • izrađuje odgovarajuće upute kojima se regulira i unaprjeđuje proces visokog obrazovanja;
  • vođenje baze podataka o odgojno-obrazovnim ustanovama i znanstveno-istraživačkim ustanovama i organizacijama na području Kantona;
  • analizira i provodi isplatu subvencija troškova studija za preddiplomske, diplomske, integrirane preddiplomske i diplomske te poslijediplomske sveučilišne studije;
  • obavlja poslove vezane uz učenički i studentski standard, te predlaganje školskih standarda i normativa prostora, opreme i nastavnih sredstava  za predškolski odgoj, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje te visoko obrazovanje;
  • obavlja poslove vezane uz poduzimanje mjera za razvoj znanstvenog i inovacijskog sustava, sa svrhom ostvarenja preduvjeta za integraciju u Europski istraživački prostor;

Predškolski odgoj

Predškolski odgoj i obrazovanje danas čini neophodnu dopunu obiteljskom odgoju u smislu planskog i sistematskog djelovanja na tjelesni, emocionalni i intelektualni razvoj djeteta predškolske dobi. Prisustvo ove društvene potrebe sve je intenzivnije i u Bosni i Hercegovini, a samim tim i Srednjobosanskom kantonu. Ministarstvo obrazovanja, znanosti, kulture i športa KSB, u skladu sa znanstvenim dostignućima i trenutno postojećim zakonskim okvirom, opredijeljeno je za razvoj i podizanje kvalitete predškolskog odgoja i obrazovanja.

Predškolski odgoj i obrazovanje u KSB obuhvaća njegu, odgoj i obrazovanje djece u dobi od 6 mjeseci do polaska u školu i na specifičan način doprinosi ostvarenju jedinstvenog cilja odgoja i obrazovanja: optimalan razvoj osobnosti, njeno osposobljavanje za kreativan odnos prema stvarnosti i slobodno izražavanje individualnosti.

Predškolski odgoj i obrazovanje je integralni dio jedinstvenog odgojno obrazovnog sustava u SBK na koji se programski nadovezuje osnovnoškolski odgoj i obrazovanje.

Osnovno obrazovanje

Osnovna škola kao ustanova je od posebnog društvenog interesa i značaja. Svoju djelatnost zasniva na odgovarajućim pedagoškim i psihološkim načelima.
Osnovna škola obvezan je vid obrazovanja za djecu u dobi od 6 do 15 godina života. Postoje osnovne škole za redovito osnovno obrazovanje, zatim umjetničke – paralelne škole, kakve su glazbene, baletske i druge, te osnovne specijalne škole za djecu koja ne mogu dobiti odgovarajuće obrazovanje u redovitim školama.
U osnovnoj školi organizira se rad u okviru nastave i izvannastavnih aktivnosti.

Inkluzija

Sukladno važećim zakonskim propisima za osnovnu školu, svatko mora imati jednaka prava na obrazovanje i razvoj, sukladno vlastitim sposobnostima.
U provođenju obrazovne reforme velika pozornost dana je uključivanju djece s posebnim potrebama, kao i pripadnika nacionalnih manjina, posebno Roma, u proces obrazovanja.
 
S ciljem integracije u društvo, u sustav redovitog osnovnog obrazovanja (inkluzija) uključuju se i djeca sa smetnjama u psihofizičkom razvoju, a nastavnici s tim učenicima rade prema posebnim, individualno prilagođenim programima.

Djeca koja ne mogu pohađati redovitu školu, mogu pohađati specijalni odjel koji može biti u sastavu redovite škole.

Srednje obrazovanje

U Kantonu se realizira srednje obrazovanje i odgoj učenika, koje za sada nije zakonski obvezno. Srednjoškolsko obrazovanje dostupno je svim učenicima koji završe osnovnu školu. Upis se obavlja sukladno postignutom uspjehu u osnovnoj školi, ličnom interesu i sposobnostima.

Srednje obrazovanje je integralni dio jedinstvenog odgojno-obrazovnog sustava u Kantonu. Obrazovanje se realizuje u 25 ustanova za srednje obrazovanje.

S obzirom na vrste srednjih škola, u Kantonu postoje opće škole: gimnazije, umjetničke i vjerska škola; tehničke i srodne škole te strukovne (obrtničke) škole.

U gimnazijama se nastavni plan i program  izvodi u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu i mogućnost nastavka školovanja.

U umjetničkim školama (glazbena, dizajner odjeće) se nastavni plan i program izvodi u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu i mogućnost nastavka školovanja.

U vjerskoj školi (Medresa) nastavni se plan i program izvodi u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu i mogućnost nastavka školovanja.

U tehničkim i srodnim školama se nastavni plan i program izvodi u četverogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju školsku spremu i mogućnost nastavka školovanja.

U strukovnim (obrtničkim) školama se nastavni plan i program izvodi u trogodišnjem trajanju, čijim završavanjem učenik stječe srednju stručnu spremu bez mogućnosti nastavka školovanja na visokoškolskim ustanovama.

Visoko obrazovanje

Visoko obrazovanje je djelatnost od posebnog interesa za Kanton i Bosnu i Hercegovinu. Značaj obrazovanja i saradnja u obrazovanju s ciljem jačanja stabilnih, miroljubivih i demokratskih društava je univerzalno priznat kao najvažniji, utoliko više s obzirom na situaciju u Europi i globalizirano društvo.

Uvođenjem visokog obrazovanja na području Kantona i dajući mu zeleno svjetlo za uspostavu, opstojnost i jačanje, Vlada Srednjobosanskog kantona i Ministarstvo imali su u vidu temeljna načela i standarde za stjecanje visokog obrazovanja u Bosni i Hercegovini, sukladno relevantnim odredbama Europske konvencije o zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda (ETS No. 5, 1950) i njezinih protokola, Preporuci Komiteta ministara Vijeća Europe o priznavanju i ocjeni kvalitete privatnih visokoškolskih ustanova [R (97) 1], Preporuci o pristupu visokom obrazovanju [R (98) 3] i Preporuci o istraživačkom zadatku univerziteta [R (2000) 8], i drugim relevantnim načelima međunarodno priznatih pravnih instrumenata čija je država ugovornica i Bosna i Hercegovina, te sukladno Konvenciji Vijeća Europe / UNESCO-a o priznavanju kvalifikacija u visokom obrazovanju u europskoj regiji (ETS No.165, 1997).

Bosna i Hercegovina prihvaća strateške ciljeve europskog područja visokog obrazovanja izražene u deklaraciji europskih ministara visokog obrazovanja iz Bologne (1999. godine) kao i krajnji razvoj ovog koncepta.

Formiranje visokoškolskih ustanova na području Kantona

Prva visokoškolska ustanova u Travniku je bio Bogoslovni teološki studij, osnovan 1890. godine, a zatim prenosi sjedište u Sarajevo, gdje egzistira do današnjeg dana. U novoj povijesti, od Daytonskog sporazuma, grad Travnik kao kulturno, političko i administrativno središte Kantona, a i cijeli Kanton bio je jedini centar u Bosni i Hercegovini bez sveučilišta. S tom spoznajom, a i drugim interesima i činjenicama, skupina znanstvenih djelatnika, gospodarstvenika i entuzijasta 2006. godine podnose zahtjev Ministarstvu za osnivanjem fakulteta.

Tadašnji saziv Vlade Kantona i Ministarstvo, imajući u vidu sve naprijed izneseno, imali su viziju i hrabrost donijeti ekonomsko-političko-upravnu odluku da se na području Kantona može utemeljiti visoko školstvo u privatnom vlasništvu, prihvaćajući praksu suvremenog svijeta današnjice i civilizacijska postignuća.

Cilj i značaj uspostave visokog školstva

Cilj i značaj uspostave visokog školstva na području Kantona je:

- u globaliziranom i demokratskom društvu obrazovanje približiti mladima Kantona
- da školovanje bude jeftinije
- da se mladež ne iseljava sa područja Kantona
- da se može studirati uz rad i bez velikih putovanja
- da se pomogne gospodarstvu Kantona i širem području
- da se pruži građanima Kantona da uživaju korist obrazovanja cijeli život – cjeloživotno učenje

Termin „visoko obrazovanje“ znači obrazovanje nakon srednje škole koje vodi do međunarodno priznatog stepena visokog obrazovanja, a pristup visokom obrazovanju imaju svi oni koji su završili četverogodišnju srednju školu u Bosni i Hercegovini. Postupkom nostrifikacije i ekvivalencije te utvrđivanjem adekvatnog obrazovanja studiranju na području Kantona mogu pristupiti i kandidati iz inozemstva.